Proglašen kulturnim dobrom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, projekt Kuće Šenoa funkcionira kao muzej i zbirka obiteljske ostavštine, a predstavlja cjelokupno nasljeđe članova obitelji Šenoa tijekom četiri generacije: od djeda i oca Augusta Šenoe, njegove žene Slave, njihovih sinova Milana i Branka i kćeri Drage, njihovih bračnih drugova, sve do Augustova unuka Zdenka. Svatko od njih na svojevrstan je način pridonio intelektualnom i kulturnom razvoju društva svojega vremena, a to su prepoznali i to njeguju upravo njihovi nasljednici, koji djelovanjem udruge Svi naši Šenoe tijekom cijele godine organiziraju različite aktivnosti posvećene njihovim životima.

U Kući Šenoa s velikom pažnjom se čuva sve - od Augustovih crteža iz djetinjstva do njegova stolca i cilindara, rebus-pisama koje je stric Branko iz Beograda 1924. pisao nećaku Zdenku koji je tek učio pisati, njegove dječje robice i igračaka te slika ili dnevnika koji je pisao od svoje sedme do 54. godine, dara s prvoga susreta Augusta i njegove supruge Slave, pelerine, fotografija, slike, monokl, štap, knjige, časopisi…U kući se nalazi na tisuće knjiga, fotografija, stare karte od vlaka, rukopisi, dnevnici, a ondje je i spomenar kuće, u koji se bilježio svaki bitan događaj. Prvi zapis zabilježen je 30. studenoga 1929. prilikom blagoslova kuće. Budući da je kuća izgrađena 1929., August Šenoa u njoj nije živio, jer je umro još 1881., ali u njoj su živjeli njegovi nasljednici.

August Šenoa najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – prvi hrvatski romanopisac, autor opsežnoga korpusa romana, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda, zaljubljenik u Zagreb i veliki domoljub. Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. Stvorio je našu čitalačku publiku, a veliki dio svojih djela posvetio je rodnom Zagrebu. Rođen je 14. studenoga 1838., a preminuo u Zagrebu 13. prosinca 1881.  od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.

Kućom Šenoa nas je provela Jasmina Reis, nasljednica zbirke i voditeljica udruge Svi naši Šenoe, sa dvoje asistenata pričajući nam zanimljive priče iz povijesti ove obitelji dočaravajući nam duh zagrebačkog života u posljednjim desetljećima 19. stoljeća.